Australska vlada objavila je nacrt zakona koji bi društvenim mrežama naložio da svim novim i postojećim korisnicima jasno ponude izbor zadanog feeda. Osobe starije od 16 godina mogle bi prihvatiti personalizirane preporuke ili ih isključiti te vidjeti objave samo prijatelja i autora koje su same odabrale pratiti. Program nazvan „My Feed, My Way” dio je šire digitalne obveze pažnje koja bi obuhvatila i AI chatbotove, internetske igre, aplikacije i komunikacijske platforme.

Izbor bi morao biti ponuđen i poštovan

Prema službenoj objavi, platforme bi korisniku poslale obavijest s izborom zadanog prikaza. Personalizirani feed ostao bi dostupan onima koji ga žele, ali alternativa ne bi smjela biti skrivena iza niza postavki: korisnik bi mogao odabrati objave računa koje izričito prati. Vlada tvrdi da platforma mora poštovati taj izbor. Nacrt time ne zabranjuje algoritme niti traži jedan univerzalni kronološki raspored; pokušava razdvojiti pristup društvenoj mreži od pristanka na automatizirano rangiranje sadržaja.

Sustav preporuka nije samo kratka programska naredba. Moderni feedovi koriste strojno učenje, često neuronske mreže, kako bi svakom komadu sadržaja dodijelili rezultat. Procjena može uzeti u obzir prijašnje klikove, zadržavanje na videu, dijeljenja, komentare i druge signale te predvidjeti što će korisnik najvjerojatnije otvoriti ili gledati. Nakon toga platforma slaže redoslijed objava. Takav pristup može ukloniti neželjeni sadržaj i pronaći relevantne objave, ali cilj povećanja angažmana nije nužno isto što i interes ili dobrobit korisnika.

Obveza pažnje ide dalje od društvenih mreža

Drugi dio prijedloga širi odgovornost na usluge koje nisu klasični feedovi. AI chatbotovi, internetske igre, aplikacije i komunikacijske platforme morale bi štititi mlađe od 18 godina od značajki koje potiču ovisničko ponašanje ili negativno utječu na samopoštovanje. Popis sadržajnih rizika uključuje promicanje poremećaja prehrane, neprijateljske ideje o ženama i rodnoj ravnopravnosti, pornografiju, glorifikaciju kriminala i opasnih pothvata te sadržaj koji izaziva ozbiljne psihičke tegobe, uključujući zlostavljanje.

Nadzor bi pripao neovisnom regulatoru eSafety. Platforme bi morale dokumentirati kako su prepoznale rizike, koje su mjere uvele i ostaju li one učinkovite. Regulator bi dobio i ovlasti za naloge za uklanjanje takozvanih „nudify” aplikacija i stranica koje umjetnom inteligencijom stvaraju lažne seksualizirane prikaze bez pristanka. Najviša kazna za kršenje obveze pažnje iznosila bi 109,2 milijuna australskih dolara. Iznos je velik, ali njegova odvraćajuća snaga ovisit će o tome koliko će se često i pod kojim dokaznim pragom moći izreći.

Zašto regulator cilja dizajn, a ne samo sadržaj

eSafety u svojem stajalištu o sustavima preporuka upozorava da platforme često optimiziraju angažman ne razlikujući pozitivnu od negativne reakcije. Ljutnja, strah ili šok mogu proizvesti isti mjerljivi signal kao zadovoljstvo. Regulator također naglašava kumulativni učinak: jedna objava možda ne čini veliku štetu, ali niz sličnih preporuka može korisnika zadržati u uskom i sve intenzivnijem toku sadržaja. Zato nacrt pokušava regulirati način na koji je proizvod dizajniran, uz postojeća pravila za uklanjanje nezakonitog ili štetnog materijala.

Mogućnost isključivanja preporuka ipak nije dokaz da će se ponašanje korisnika ili šteta automatski promijeniti. Važni su početna postavka, jezik obavijesti, broj koraka, trajnost izbora nakon ponovnog otvaranja aplikacije i kvaliteta alternativnog feeda. Ako se alternativa automatski poništava, teško pronalazi ili znatno osiromašuje, formalno pravo može imati malen praktični učinak. Vlada još nije objavila konačne tehničke kriterije ni sve pragove i izuzeća. Meta i Google nisu Reutersu odmah komentirali prijedlog, dok je australska industrijska skupina DIGI poručila da algoritmi mogu pomagati otkrivanju raznolikog sadržaja, ali da podržava raspravu o smislenom izboru i kontroli.

EU već ima srodno pravo, Australija tek pregovara o zakonu

Australska ideja ima europski prethodnik. Akt o digitalnim uslugama korisnicima vrlo velikih internetskih platformi s više od 45 milijuna mjesečnih korisnika u EU-u daje mogućnost nepersonaliziranog feeda. Europska komisija tu opciju opisuje kao izbor između preporuka temeljenih na profiliranju i drugih kriterija, primjerice kronološkog reda. DSA istodobno zabranjuje obmanjujuće obrasce sučelja, što pokazuje da postojanje izbora i način na koji je predstavljen nisu odvojena pitanja. Za hrvatske korisnike zato osnovno pravo nije novo; australski nacrt zanimljiv je kao usporedni pokušaj da se izbor izravno prikaže novim i postojećim korisnicima te poveže sa širom obvezom sigurnog dizajna.

No australski dokument još nije zakon. Vlada provodi ciljanu konzultaciju s platformama, industrijom, civilnim društvom i zagovaračkim skupinama te namjerava prijedlog poslati parlamentu tijekom 2026. Laboristi za prolazak trebaju podršku Zelenih, koji traže stroži pristup, dok su Liberali i Nacionalna stranka upozorili na cenzuru. Zbog toga se mogu promijeniti opseg usluga, prag štete, kazne i način prikaza izbora. Najava je važna jer pravo na nepersonalizirani feed premješta iz postavki proizvoda u zakonodavnu raspravu, ali konačan učinak počinje tek nakon političkog dogovora i provedbenih pravila.

Zašto je važno

Prijedlog cilja sustave strojnog učenja koji određuju redoslijed i doseg sadržaja te bi korisnički izbor pretvorio u zakonsku obvezu, uz poseban režim za zaštitu maloljetnika na chatbotovima i drugim digitalnim uslugama.

Hrvatska / EU kontekst

Hrvatski korisnici vrlo velikih platformi već mogu tražiti nepersonalizirani feed prema DSA-u; australska provedba može ponuditi usporedbu o tome koliko je takav izbor vidljiv, trajan i praktičan.

Što još ne znamo

  • Nacrt je u konzultaciji i još nema parlamentarnu potvrdu ni konačan tekst.
  • Nisu konačno objavljeni svi obuhvaćeni pružatelji, pragovi, izuzeća ni tehnička pravila za prikaz izbora feeda.
  • Sama mogućnost isključivanja preporuka ne jamči smanjenje štete; rezultat ovisi o dizajnu sučelja, ponašanju korisnika i provedbi regulatora.