Sjedinjene Države i Kina pripremaju razgovore o sigurnosnim rizicima najnaprednijih sustava umjetne inteligencije za sredinu rujna, objavio je Reuters 4. rujna pozivajući se na dva izvora upoznata s planiranjem. Washington želi otvoriti pitanje zajedničkog praćenja kibernetičkih napada usmjerenih AI-jem i razmjene informacija među laboratorijima. Ipak, vijest nije službena potvrda sastanka: dužnosnik Bijele kuće rekao je da trenutačno nije planiran AI sastanak u tom terminu, a kinesko ministarstvo vanjskih poslova naknadno je samo potvrdilo da dvije zemlje održavaju komunikaciju o AI-ju.

Od općeg dogovora do konkretnijeg dnevnog reda

Ideja rujanskog dijaloga nije nastala preko noći. Reuters je još 21. srpnja, na temelju razgovora s pet upućenih osoba, izvijestio da Washington i Peking pripremaju AI sastanak prije planiranog susreta Donalda Trumpa i Xi Jinpinga 24. rujna u Washingtonu. Tada nisu bili poznati datum, lokacija ni potpuni sastav delegacija. Nova objava od 4. rujna sužava mogući termin na sredinu mjeseca i prvi put opisuje dio američkog prijedloga dnevnog reda, ali ne uklanja raniju neizvjesnost.

Prema jednom Reutersovu izvoru, američka strana želi razgovarati o koordiniranom praćenju kibernetičkih napada u kojima AI sustavi samostalno planiraju ili izvršavaju veći dio operacije. Spominje se i prijedlog da laboratoriji iz obje zemlje nadziru vlastite sustave te razmjenjuju upozorenja o napadima povezanim s AI-jem. Takva razmjena mogla bi obuhvatiti tehničke pokazatelje napada i obrasce ponašanja modela, ali izvori nisu opisali format, prag za prijavu ni zaštitu povjerljivih podataka. Razlika je važna: opće upozorenje na rizik ne traži istu razinu povjerenja kao dijeljenje podataka koji mogu otkriti slabosti modela ili obrambene metode. To bi bio operativniji korak od uobičajenih političkih izjava, ali zasad je riječ o prijedlogu prenesenom iz anonimnog izvora, a ne o prihvaćenom mehanizmu.

Tko bi mogao sjediti za stolom

Američku delegaciju trebao bi voditi ministar financija Scott Bessent, navode Reutersovi izvori. Na kineskoj strani kao mogući čelnik spominje se vicepremijer He Lifeng, njegov protokolarni pandan, ali i Ding Xuexiang, član Stalnog odbora Politbiroa koji koordinira tehnološku, AI i poluvodičku politiku. U razgovorima bi mogli sudjelovati i američki tehnološki savjetnik Michael Kratsios te kineski ministar znanosti Yin Hejun. Nijedno od tih imena još nije službeno zaključeno.

Za Peking bi otvaranje AI kanala bilo važan rezultat uoči sastanka dvojice predsjednika, izvijestio je Reuters. Za Washington je istodobno prilika povezati sigurnost modela s kibernetičkom obranom i zaštitom intelektualnog vlasništva. Interesi nisu jednaki: dvije zemlje vode tehnološko i geopolitičko natjecanje, ograničavaju pristup naprednim čipovima i različito gledaju na otvorene modele. Upravo zato bi i uzak protokol za dojavu incidenata imao težinu ako bi se mogao provjeravati u praksi.

Postoje dobrovoljni okviri, ali ne i zajedničko pravilo

Dvije vlade već imaju zasebne domaće alate i sudjeluju u širim međunarodnim procesima. Trumpova izvršna uredba od 2. lipnja nalaže razvoj dobrovoljnog okvira u kojem bi odabrani državni partneri dobili siguran rani pristup obuhvaćenim graničnim modelima. Granični model znači sustav na samom vrhu trenutačnih sposobnosti, dovoljno moćan da njegovi novi kibernetički kapaciteti mogu postati pitanje nacionalne sigurnosti. Uredba također traži klasificirani benchmark za procjenu takvih sposobnosti, ali javni kriteriji još nisu objavljeni.

Početkom rujna ministri G20 usuglasili su Carolina Principles za nove tehnologije. Službeni tekst naglašava temeljna istraživanja, prijenos inovacija na tržište i pouzdano uvođenje tehnologije, no nije ugovor o nadzoru konkretnih modela niti uspostavlja obveznu razmjenu podataka o incidentima. Bilateralni razgovori zato bi morali popuniti praktične praznine: tko prijavljuje incident, koje se informacije smiju dijeliti, kako se štite osjetljivi podaci i kako se razlikuje stvarni napad od laboratorijskog testa.

Najvažnija činjenica zasad je nesigurnost

Bijela kuća Reutersu je rekla da trenutačno nema planiranog AI sastanka sredinom rujna. State Department nije komentirao, a kineske institucije isprva nisu odgovorile. Kada je kineska glasnogovornica Mao Ning 7. rujna izravno upitana za Reutersov izvještaj i očekivanja Pekinga, odgovorila je samo da Kina i SAD održavaju komunikaciju o umjetnoj inteligenciji. Ta formulacija potvrđuje postojanje kontakta, ali ne potvrđuje datum, mjesto, delegacije ni dnevni red.

Zato događaj treba čitati kao važan diplomatski signal, a ne kao dovršen sporazum. Otvaranje stalnog kanala moglo bi pomoći u krizi koja prelazi granice, primjerice kada agentni sustav napada infrastrukturu u drugoj državi ili kada laboratorij otkrije sposobnost s neposrednim sigurnosnim posljedicama. Takav kanal također bi mogao smanjiti opasnost da se tehnički incident pogrešno protumači kao državno usmjeren napad. No bez potvrđenog sastanka i jasnih pravila nema osnove tvrditi da će dvije sile dijeliti osjetljive podatke, uskladiti testove ili ograničiti razvoj modela. Prvi stvarni test bit će hoće li dijalog biti formalno najavljen i proizvesti makar provjerljiv postupak za dojavu incidenata.

Zašto je važno

SAD i Kina razvijaju velik dio najmoćnijih modela i istodobno su geopolitički suparnici. Čak i ograničen kanal za dojavu ozbiljnih AI kibernetičkih incidenata mogao bi smanjiti rizik pogrešne procjene, ali samo ako dobije jasan opseg i provjerljiva pravila.

Što još ne znamo

  • Glavni detalji potječu od anonimnih Reutersovih izvora; Bijela kuća osporila je da je sastanak za sredinu rujna trenutačno planiran.
  • Kineska javna potvrda ograničena je na postojanje komunikacije o AI-ju i ne potvrđuje termin, sudionike ni dnevni red.
  • Do 8. rujna nije objavljen zajednički dokument niti obvezujući mehanizam za razmjenu podataka o incidentima.