Argentinska Patagonija pojavljuje se kao nova moguća lokacija za velike podatkovne centre namijenjene umjetnoj inteligenciji. Reuters je 7. rujna otkrio nekoliko projekata u ranoj fazi: Pampa Energía razmatra kampus do 500 megavata uz svoje energetsko postrojenje u Neuquénu, FlexDomes traži ulagače za prvu fazu od 120 MW, a poljski Green Capital govori o početnih 300 MW i mogućem višegigavatskom širenju u Chubutu. Brojke su velike, ali ne predstavljaju već izgrađen kapacitet. Većina inicijativa još traži investitore, lokacije, infrastrukturu ili obvezujuće ugovore.

Pampa najprije traži manji pilot

Najkonkretniji novi plan dolazi od Pampe Energíje, velike argentinske energetske kompanije. Tvrtka proučava gradnju podatkovnog centra uz termoelektranu Loma de la Lata u pokrajini Neuquén. Završna faza mogla bi trošiti do 500 MW, snagu usporedivu s velikim industrijskim pogonom, i oslanjati se na plin iz obližnje formacije Vaca Muerta. Prema Paminu komercijalnom direktoru za električnu energiju, samo bi infrastruktura potrebna za puni kapacitet stajala gotovo 900 milijuna dolara.

Ipak, ulagači ne žele odmah naručiti svih 500 MW. Prvo traže pilot od 20 do 40 MW kojim bi provjerili cijenu struje, pouzdanost mreže, hlađenje i kvalitetu podatkovne veze. Pampa sada zainteresiranim stranama šalje ponude za energiju i želi postići početne sporazume do kraja 2026. Ta razlika između mogućeg konačnog kapaciteta i prvog ugovorenog koraka ključna je: projekt zasad nema potvrđenog velikog korisnika niti objavljen datum početka gradnje.

Od 30 MW do ambicije od tri gigavata

Drugi prijedlozi pokazuju koliko je tržište još raspršeno. FlexDomes traži kapital za prvu fazu od 120 MW, procijenjenu na 1,4 milijarde dolara. Green Capital u Chubutu planira početnih 300 MW za oko tri milijarde dolara, uz dugoročnu mogućnost širenja na 3.000 MW. Tvrtka zakupljuje oko 1.298 četvornih kilometara zemljišta južno od Trelewa za vjetroelektrane i solarne elektrane koje bi trebale napajati kampus izvan nacionalne mreže, ali još treba ulagače i tek 2027. namjerava tražiti investicijske poticaje.

Manji projekt razvija se i u slobodnoj zoni Bahía Blanca u pokrajini Buenos Aires. Ondje se gradi IT park, a Pampa se obvezala osigurati 30 MW za prvu fazu. Konačni investicijski sporazumi očekuju se do kraja godine. Upravo je takav postupni model vjerojatniji od trenutačne gradnje golemih kampusa: nekoliko desetaka megavata može potvrditi da lokacija funkcionira prije nego što naručitelj preuzme rizik višestruko većeg ulaganja.

Stargate Argentina još nije konačan projekt

Najpoznatije ime u argentinskoj priči ostaje OpenAI. Tvrtka je u listopadu 2025. sa Sur Energyjem potpisala pismo namjere za prvi projekt Stargate u Latinskoj Americi. Plan predviđa do 500 MW računalne infrastrukture napajane čišćom energijom i ulaganje do 25 milijardi dolara. Takav bi kampus mogao trenirati velike modele i pokretati njihovu svakodnevnu primjenu, odnosno inferenciju, ali službene objave govore o istraživanju mogućnosti, a ne o dovršenom financiranju.

Konačan ugovor i lokacija nisu javno potvrđeni. Suosnivač Sur Energyja rekao je u kolovozu da njegova kompanija s Neuquénom traži lokaciju i da odluka sada ovisi o OpenAI-ju. To je važna ograda za usporedbu s novim projektima: Stargate je pokazao da Argentina može privući interes najvećih AI kompanija, ali još nije dokaz da će se 500 MW kapaciteta doista izgraditi.

Energija je prednost, povezanost ostaje usko grlo

Patagonija ima nekoliko prirodnih prednosti. Hladniji zrak može smanjiti energiju potrebnu za hlađenje poslužitelja, a regija kombinira hidroenergiju, snažan vjetar, prostor za solarne elektrane i velike zalihe plina. Argentina istodobno nudi RIGI, režim poreznih poticaja i regulatorne stabilnosti za velika ulaganja, čiji tehnološki sektor izričito obuhvaća umjetnu inteligenciju. Takvi uvjeti postaju važni jer operatori podatkovnih centara diljem svijeta teško pronalaze lokacije s dovoljno dostupne snage.

No poslužitelji ne trebaju samo elektrane. Patagonia mora dobiti dalekovode, trafostanice, rezervno napajanje i optičke veze dovoljnog kapaciteta prema svjetskim mrežama. Argentina sada ima uglavnom manje centre koncentrirane oko Buenos Airesa, a vlada tek planira drugu postaju za izlazak podmorskog optičkog kabela. Svaki veći kvar ili kašnjenje na tako udaljenoj lokaciji umanjuje prednost jeftinije energije, osobito za AI usluge koje korisnici očekuju bez prekida.

Megavati na papiru nisu isto što i poslužitelji u pogonu

Veliki kapaciteti nose i lokalne troškove. Mapuche obitelji žive u ruralnom području predložene lokacije u Neuquénu i ranije su se sukobljavale s energetskim kompanijama. Za projekte koji bi trošili stotine megavata još nisu objavljene potpune procjene utjecaja na vodu, emisije, mrežu i cijenu električne energije. Plin može osigurati stalnu snagu, ali smanjuje vjerodostojnost tvrdnji o potpuno zelenoj AI infrastrukturi ako emisije nisu precizno obračunate.

Zato je sadašnji razvoj važan kao signal promjene, a ne kao završena investicija. AI utrka pretvara nekada periferne energetske regije u moguće centre globalne računalne infrastrukture, dok Argentina pokušava spojiti energiju, porezne olakšice i političko približavanje tehnološkim kompanijama. Hoće li Patagonija zaista postati AI središte pokazat će prvi obvezujući ugovori, gradilišta i operativni piloti. Do tada razborito je navoditi 500 ili 3.000 MW kao ambiciju, a ne kao postojeći kapacitet.

Zašto je važno

Patagonski projekti pokazuju da se globalna AI utrka sve više vodi oko energije, zemljišta i optičke povezanosti, ali i koliko su velike najavljene brojke udaljene od stvarno ugovorenih i operativnih kapaciteta.

Hrvatska / EU kontekst

Nema izravne hrvatske veze. Za Europu je relevantna rastuća konkurencija udaljenih regija koje nude energiju i poticaje za AI infrastrukturu, uz pitanje mogu li latencija, međunarodne veze i regulatorni rizik nadmašiti nižu cijenu lokacije.

Što još ne znamo

  • Većina opisanih projekata nema javno potvrđene konačne ulagače, korisnike, lokacije, građevinske rokove ni obvezujuće ugovore.
  • Nisu objavljene usporedive procjene ukupne potrošnje vode, emisija, mrežnih ulaganja i lokalnih društvenih učinaka za sve predložene kampuse.